PROGRAM SAVJETOVALIŠTA
"Anđeli čuvari - savjetovalište za mlade"
.
1. Uvod
Pubertet i adolescencija razdoblje je intenzivnog razvoja mladih ljudi u kojem osoba prolazi kroz burne promjene u biološkom i psihološkom smislu.
Kako smo kao država u tranzicijskom razdoblju, a uz to kao društvo u cijelosti opterećeni i ratnim traumama, tenzija nesigurne budućnosti se odražava na gotovo svakoj osobi a posebno na obiteljima i mladima.
Ovaj trend prisutan je tijekom proteklih godina i u gradu Varaždinu: iako smo svjedoci općeg kulturnog, ekonomskog i socijalnog napretka grada, s druge strane veliki broj mladih ljudi Varaždina izražava nezadovoljstvo postojećim sadržajima namijenjenim njima. Jedna od posljedica toga je da su mnogi od njih skloni izborima koji vode asocijalnom i antisocijalnom ponašanju.
Statistički podaci govore da je u Varaždinu u porastu broj mladih ovisnika o drogama i krivičnih djela koje čine maloljetnici. Istraživanja koje je proveo Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije pokazalo je kako u završnim razredima srednje škole marihuanu proba svaki peti učenik, što je porast od 20 ili više puta u odnosu na 1998. Također, konzumacija ecstasyja je 2003. godine porasla za 50 – 100 % u odnosu na 1998. godinu (Podaci objavljeni u časopisu «Varaždin News» od 16. 11. 2005.)
U uvjetima sve bržeg života opterećenog stalnim izvorima stresa, mladi ljudi se nalaze u višestruko otežanoj situaciji; nagle bio-psihološke promjene, pritisak školskih obveza, slabljenje utjecaja obitelji radi gubitka tradicionalnih kohezivnih veza.
Stoga je senzibilnijim mladim ljudima potrebno pružiti stručnu pomoć kako bi u razdoblju intenzivnog odrastanja lakše prihvatili i upoznali sebe te se nosili sa, često zahtjevnim, očekivanjima okoline.
2. Svrha programa
Osnovna svrha rada savjetovališta jest učenje životnih vještina te stvaranje vrijednosnog sustava i stavova koji sprečavaju rizična ponašanja mladih. Svrha je i stvaranje okruženja u kojem mladi mogu razviti i korisno upotrijebiti svoje potencijale, te formirati osobne stavove i vrijednosti.
Širi kontekst samog programa možemo definirati kao eklektički model. Metode i tehnike rada koje čine taj model kombinirane su iz različitih terapeutskih pristupa, prije svega realitetne terapije, transakcijske analize, kibernetike psihoterapije i drugih pristupa.
Program je osmišljen na takav način da otvara širok prostor za moguće modifikacije na temelju povratnih informacija.
Svaka osoba ima više životnih potreba koje je važno zadovoljavati svakodnevno (npr. potreba za hranom, snom, boravištem, odjećom) a pojedine potrebe psihološke naravi razvijaju se i ispunjavaju kroz svakodnevno funkcioniranje i učenje znanja i vještina. Neke od potonjih potreba važno je pažljivo njegovati i usmjeravati, kako bi se mlada osoba razvila u zadovoljnu zrelu osobu. To su npr.: potreba za ljubavlju, stvaranjem, priznanjem okoline, postizanjem ispunjenja ciljeva, zadovoljstvo sobom, slobodan odabir novih stremljenja, kvaliteta provođenja slobodnog vremena, i još mnogo sličnih oblika samorealizacije.
Kako je svaka osoba univerzum za sebe, tako su potrebe višestruke i slojevite, kao i očekivanja njihovih ostvarenja. Bez obzira na spomenutu različitost osobnosti, načini ostvarivanja potreba slijede određene zakonitosti koje prate pedagoška znanja i psihološke potencijale osobe, pa tako, u pravilu, gotovo svatko može postizati uspjehe na životnim poljima ukoliko je spreman slijediti stručne upute i posjedovati hrabrost suočavanja s vlastitim sposobnostima i slabostima. Utoliko će osoba biti ostvarena kao pojedinac svjestan vlastitih potreba i okoline, te načina harmoniziranja ponekad nespojivih različitosti.
Ukoliko uspije u tim stremljenjima osoba će ispuniti većinu subjektivnih potreba u skladu s objektivnim mogućnostima.
3. Način izvršavanja programa
3.1. Mjesto susreta
Susreti između maloljetne osobe i stručnog djelatnika (socijalnog radnika, psihologa, pedagoga, defektologa - socijalnog pedagoga) odvijaju se u prostorijama savjetovališta, u poslijepodnevnom terminu, u pogodnom okruženju za individualni rad.
3.2. Trajanje susreta
Susret traje po potrebi, najčešće 60 minuta. Na kraju razgovora dogovaraju se budući susreti, termin održavanja i moguće teme razgovora za iduće susrete.
3.3. Korisnici
Osobe obuhvaćene ovim oblikom rada pohađaju više razrede osnovne škole, srednju školu, a na savjetovalište mogu doći i mlađi punoljetnici. Rad se odvija individualno. Maloljetnik može u savjetovalište doći individualno, samoinicijativno, ili u dogovoru roditelja ili školskog pedagoga i stručnog djelatnika.
Važna premisa je da postoji volja maloljetne osobe za takvim načinom rada i da u tim susretima vidi dobitak za sebe.
3.4. Način rada
Mlada osoba ulazi u savjetodavni proces dobrovoljno, i napušta ga također dobrovoljno, ili po procjeni stručne osobe da je savjetovanje ispunilo svoju svrhu. U slučaju da stručna osoba procijeni kako je mladoj osobi potreban i neki dodatni oblik tretmana, ili da savjetodavni pristup kod pojedine osobe neće postići željeni rezultat, upoznat će s time i klijenta i nadležne osobe u projektu, te uputiti klijenta na odgovarajućeg stručnjaka. Savjetodavne seanse traju 1 sat, po potrebi i više, a odvijaju se prema procjeni stručne osobe, najčešće jednom tjedno.
U radu će biti upotrijebljene metode i tehnike kibernetike psihoterapije koja se, za razliku od psihoanalitičkih pristupa, primarno orijentira na sadašnjost i budućnost klijenta, te pokušava upotrijebiti sve čovjekove resurse – i svjesne i podsvjesne – kako bi pomogla osobi da proširi broj vlastitih izbora i svijest o njima.
Praćenje tijeka i rezultata tretmana provodi stručna osoba, koji na kraju u pisanom obliku izvješćuje instituciju koja je klijenta uputila, ukoliko je to potrebno.
Kriteriji procjene uspješnosti tretmana su:
- redovitodt
- aktivnost u radu
- samoevaluacija
- mišljenje stručne osobe
Sve savjetodavne aktivnosti za klijente su besplatne.
4. Sadržaj rada
Općenito govoreći, sadržaj će se spontano pojavljivati tijekom svakog susreta. Dakako, poneki susreti će tematski obrađivati neko područje života za koje maloljetnik pokaže zanimanje (npr. teme kao što su ljubav, odnos odrasli – mladi, škola, vršnjaci, životna očekivanja, svladavanje obrazovnih teškoća i sl.) što će se definirati pobliže tijekom kontakta.
5. Ciljevi rada
Opći ciljevi rada s mladima su sljedeći:
- osnaživanje samopouzdanja
- razvoj pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima
- razvoj pozitivne slike o drugima
- razvoj osjećaja odgovornosti
- razvoj socijalnih vještina
-razvoj kreativnosti
-razvijanje samostalnosti, samopouzdanja i veće neovisnosti u skladu s kronološkom dobi
- pomaganje u rješavanju problema
- istraživanje novih izvora informacija
- edukacija
- razvijanje osjećaja povjerenja
- pomoć i podrška u svakodnevnom kvalitetnijem funkcioniranju
- osnaživanje osobnosti
- upoznavanje i jačanje vlastitih potencijala
- stvaranje boljih mogućnosti za uspjeh
- postizanje harmoničnog odnosa prema okolini
Specifični ciljevi u radu s mladima zavise o specifičnoj situaciji osobe koja dolazi na savjetovanje, ali temelje se na prepoznavanju vlastitih obrazaca ponašanja – životnih scenarija – te na osvješćivanju vlastitih izbora i ishoda tih izbora.
6. Provoditelj programa
Stručni voditelj i supervizor: Nebojša Buđanovac, dipl. soc. ped.
Članovi/članice udruge: Marina Ostrun, dipl. soc. ped., Višnja Kušić, dipl. soc. ped., Valerija Fulir, dipl. učitelj. raz. nastave, Jelena Trpeza, dipl. soc. rad., Maja Zimić Kovšca, dipl. soc. rad., Marijana Dugandžić Cvetko, dipl. soc. ped., Ivana Vincek, dipl. soc. ped., Marina Banić, dipl. ing. geotehnike.
Volonteri koji će biti uključeni u rad savjetovališta bit će uvijek u timu s nekim od ovih stručnjaka.
7. Supervizija
Sadržaj rada supervizija orijentiran je na nekoliko osnovnih tema:
- izvještaji o radu, s podacima o broju klijenata, metodama i tehnikama rada.
- razgovori o specifičnim problemima koji su se pojavljivali.
- grupne diskusije i interakcijske vježbe
- razgovori o temama organizacijske prirode
- rad na sebi
Supervizija će se odvijati jednom tjedno u trajanju od dva puna sata.
8. Evaluacija rada
Kako bi se mogao uspješno pratiti rad s mladima, sve će intervencije biti bilježene, i zapisivat će se podaci o radu, aktivnostima i sl.
Načini praćenja:
1. Dnevnik rada (piše ga svaki voditelj grupe)
U dnevnik se upisuju:
- osnovni podaci o korisnicima
- izvještaji o radu - obrađene teme, aktivnosti, vježbe
- postignuti rezultati
- osobna zapažanja voditelja
2. Instrumenti konstruirani u svrhu praćenja
- upitnik koji voditelji ispunjavaju na kraju svakog obrazovnog razdoblja
- tablice uz pomoć kojih voditelji evidentiraju osnovne podatke vezane uz klijente
3. Mjesečni izvještaji voditelja grupa (voditelji ih pišu zajednički)
U mjesečnim izvještajima bilježi se:
- datum i vrijeme održavanja svake seanse,
- broj klijenata koji su potražili pomoć
- komentari voditelja za svakog klijenta
Evaluacija programa bit će provedena na osnovu podataka prikupljenih na ovaj način, kao i na osnovu upitnika namijenjenih članovima grupe.
9. Vremenski raspored provođenja programa
Program će se kontinuirano provoditi od 1. mjeseca godine 2006. Savjetovalište će raditi 3 dana u tjednu, u večernjim satima (od 18.00 do 20.00). Svi članovi Udruge imat će »hodogram« po kojem će postupati (raspored, organizacija).
10. Mogući problemi i kako ih prevladati
Najveći potencijalni problem ovog programa jest uključivanje mladih u savjetovalište. Rješavanje ovog problema podrazumijeva aktivnosti usmjerene na adekvatno obavještavanje mladih putem medija o radu savjetovališta i njegovim ciljevima.
Sljedeći mogući problem jest otpor roditelja prema ovakvom, u nas još uvijek slabo poznatom načinu rada s mladima. Ovaj problem bit će ublažen adekvatnim informiranjem roditelja, putem kojeg će im biti objašnjeni principi ovog rada, kao i korist koju će njihova djeca od toga imati.
Posljednji problem koji je moguće predvidjeti u ovom trenutku jest problem kontinuiranog financiranja programa. Članovi Udruge posao u savjetovalištu obavljat će na volonterskoj osnovi, no ukoliko se pokaže potreba za proširenjem savjetovališta, rad voditelja će biti potrebno i honorirati. Na ovaj problem Udruga može utjecati samo do određene mjere, tražeći sredstva od većeg broja donatora i sponzora.
mr. sc. Ivan Delic, psihoterapeut
Nebojša Buđanovac, socijalni pedagog i psihoterapeut
[ Vrh stranice ]